Remote Work – izazov za menadžere

Remote work ili rad na daljinu uključuje ne samo rad od kuće već obavljanje posla na bilo kojoj udaljenoj lokaciji na kojoj članovi tima i njihov voditelj ne sjede zajedno u istoj zgradi ili istom uredu. Osim toga, remote work podrazumijeva korištenje nekog oblika digitalnih alata za komunikaciju i koordinaciju članova tima bilo da se radi o video konferencijskim alatima, alatima za vođenje projekata ili nekim drugim alatima putem kojih članovi tima komuniciraju i surađuju.

Iako nam se danas čini da je remote work ušao nedavno i naglo u naš poslovni svijet, on i nije baš tako “mlad”. Naime, Cisco kompanija uvela je remote work još 1993. godine, a kasnije su i druge kompanije Silicijske doline krenule njihovim stopama. Prognoze McKinsey Global Institute su da će remote work do 2030. godine doseći 3.5 milijarde ljudi globalno. Dakle, remote work ima veliki potencijal postati dominantan oblik rada u budućnosti.

Remote work ima svakako svoje prednosti i za organizacije i za zaposlenike. Brojne konzultantske kuće provele su, po završetku pandemijskih okolnosti, istraživanja među zaposlenicima tvrtki u cijelom svijetu s pitanjima žele li se vratiti raditi u urede ili preferiraju neki oblik rada od kuće. Rezultati idu daleko u korist radu od kuće. Istraživanje Harvard Business School navodi da 81% njihovih ispitanika želi ostati u nekom od oblika rada od kuće; prema Gardner Group taj postotak iznosi 87%, dok prema Gallupu čak 35% zaposlenika želi u potpunosti nastaviti raditi od kuće. Kao jedna od glavnih prednosti za zaposlenike pokazala se fleksibilnost u organizaciji privatnog i poslovnog života. Nadalje, rad od kuće mnogima omogućava bolju koncentraciju i veću produktivnost budući da nisu izloženi prekidima posla zbog različitih distraktora koji su prisutni u uredu. Osim toga, mnogi su zadovoljni što mogu autonomno obavljati svoje zadatke, dok se od njih očekuje samo da isporuče gotov rezultat u određenom roku. Remote work posebno je privlačan roditeljima budući da na ovaj način lakše mogu organizirati potrebe i aktivnosti svoje djece.

Organizacije također navode određene prednosti rada od kuće. Smanjuju se režijski troškovi ureda, naknade za prijevoz, otvara se mogućnost zapošljavanja kvalitetnih kadrova koji žive u nekom drugom mjestu i ne žele seliti zbog posla, a smanjuju se općenito i potrebe za velikim uredskim prostorima što organizacijama također donosi ogromne uštede. Organizacije mogu ponuditi rad na daljinu kao benefit za privlačenje i/ili zadržavanje talenata. Sve što je potrebno je osigurati dobru komunikacijsku povezanost i posao može krenuti. No, je li to sve baš tako jednostavno?

Rad na daljinu predstavlja puno veći izazov za vođenje od rada u uredu. Ukoliko je loše organiziran i vođen, rad na daljinu dovest će do smanjenog zadovoljstva poslom, predanosti poslu (employee engagementa) te u konačnici do smanjenja učinkovitosti. Za vođenje članova tima koji rade na različitim lokacijama potreban je set kompetencija koje trebaju biti u većoj mjeri razvijene kod voditelja remote timova nego što je to u uvjetima rada u kojima svi sjede u zajedničkim uredskim prostorijama.

Prema istraživanju provedenom od strane Gallupa i analizama, ovih sedam kompetencija je ključno za uspješne voditelje u budućem periodu:

1. Izgradnja odnosa – u uvjetima rada od kuće važna je izgradnja odnosa među članovima tima i stvaranje nove organizacijske kulture izgubljene tijekom pandemijskih uvjeta rada

2. Razvoj zaposlenika – zaposlenici se sada nalaze u potpuno novoj ulozi – imaju veću autonomiju u obavljanu posla koja ponekad uključuje i donošenje odluka koje ranije nisu trebali samostalno donositi, od njih se očekuje konačan rezultat – a pitanje je posjeduju li sve kompetencije koje su im potrebne za ovakav način rada

3. Upravljanje promjenama – od menadžera se očekuje da prihvate promjene i usklade svoje ciljeve s novim strategijama i prilagode se novim okolnostima. 

4. Inspiriranje drugih – nesigurnost i neizvjesnost različito utječe na ljude – nekima će predstavljati izazov, a neke će obeshrabriti. Menadžeri su ti koji trebaju pomoći svojim zaposlenicima da vide stvari na pozitivan način. 

5. Kritičko razmišljanje – menadžeri stalno trebaju biti na izvoru informacija – znati što se događa u organizaciji i izvan nje, te prikupljati i procjenjivati korisne informacije koje će dovesti do pametnih odluka. 

6. Jasno i koncizno komuniciranje – jedna od najvećih prepreka učinkovitosti tijekom rada na daljinu je nedovoljno precizna komunikacija, odnosno nedovoljno jasno postavljeni ciljevi, zadatci i očekivanja prema zaposlenicima. Ovo je jedna od ključnih komponenti kako bi se rad na daljinu uopće mogao odvijati. 

7. Stvaranje odgovornosti za učinak – menadžer i članovi tima trebaju preuzeti odgovornost svatko za svoj dio posla. Bez toga, neće doći do izgradnje povjerenja koje je neophodno za rad na daljinu. Stroge kontrole i nadgledanja zaposlenika su kontraproduktivne i samo mogu dovesti do smanjenja predanosti organizaciji (Employee Engagement) što će rezultirati napuštanjem organizacije.


Jedna od važnih transformacija u ulozi menadžera u radu na daljinu je iz uloge voditelja u ulogu coacha. U ovom procesu izuzetno su važne povratne informacije koje voditelj pruža svojim zaposlenicima, ali isto tako i povratne informacije voditelju koliko je uspješan u ispunjavanju svojih funkcija.

Kako bismo odgovorili na novonastale potrebe organizacija za procjenom razvijenosti kompetencija voditelja koji upravljaju remote timovima, razvili smo upitnik koji obuhvaća procjenu kompetencija potrebnih za rad na daljinu. Janus 360feedback Remote Work identificira jake strane i točke koje je potrebno unaprijediti kod voditelja remote timova kako bi osvijestili u kojim područjima je potrebno poduzeti određene aktivnosti kako bi se rad na daljinu odvijao bez poteškoća.





    11.02.2022.
    X
    Skoči do alatne trake