Vođenje razvojnog razgovora

Koja je svrha razvojnog razgovora?

Proveli ste Janus360°Feedback istraživanje u svojoj organizaciji i svatko od procjenjivanih zaposlenika dobio je svoj individualni izvještaj. No, što sad s njim?

Od primanja izvještaja do definiranja konkretnih razvojnih aktivnosti još je nekoliko koraka koje je potrebno provesti.

U ovoj fazi razvojnog procesa ključno je omogućiti sudionicima bolje razumijevanje vlastitih snaga i razvojnih mogućnosti. Među svim dobivenim rezultatima potrebno je identificirati ona ključna ponašanja koja će učiniti najveću razliku u razvojnom procesu zaposlenika i stvoriti dodanu vrijednost za svoj osobni razvoj, učinkovitost tima i ispunjavanje strateških ciljeva organizacije. Pri tome je razvojni razgovor glavna spona između interpretacije dobivenih rezultata i identificiranja onih ponašanja i aktivnosti koja će poslovanje svakog pojedinog procjenjivanog zaposlenika podići na višu razinu.
Važno je naglasiti da razvojni razgovor nije niti trening niti coaching već je fokus procesa na sljedećem:

• Pomoći primatelju povratnih informacija shvatiti ključne poruke koje mu suradnici žele poručiti kroz ovu procjenu;

• Identificirati jake strane pojedinca koje su prepoznate od strane suradnika (procjenjivača), a koje mogu poslužiti kao temelj za podizanje njegove učinkovitosti na višu razinu i iskorištavanje tih kvaliteta na najbolji mogući način;

• Identificirati eventualne “slijepe točke” o sebi, svom odnosu s kolegama, pristupu poslu, svojoj učinkovitosti i drugim aspektima obuhvaćenim procjenom;

• Pomoći primatelju identificirati ključne aspekte svog posla koji imaju najveći utjecaj na njegovu učinkovitost i za koje je potrebno poduzeti hitne aktivnosti;

• Pomoći identificirati manje važne aspekte posla koji nisu od presudnog utjecaja za posao, ali su dugoročno korisni, te odrediti prioritete;

• Pomoći definirati ključna područja, ciljeve i aktivnosti koje će zaposlenici dalje razrađivati kroz svoje akcijske planove, a koji će se referirati na sve prethodno navedeno.

Koja je uloga voditelja razvojnog razgovora ?

Voditelj razvojnog razgovora katalizator je razvojnog procesa i pruža podršku procjenjivanom zaposleniku u razumijevanju njegovih rezultata kroz sljedeće aktivnosti:

• Prolazi s primateljem povratnih informacija kroz rezultate izvještaja pojašnjavajući pojedine prikaze rezultata (grafičke, brojčane, rangove, tekstualne i sl.);

• Pruža podršku primatelju povratnih informaciju u razumijevanju poruka i rezultata izvještaja potičući situacijsko razmišljanje o pojedinim procjenjivanim aspektima posla;

• Potiče primatelja povratnih informacija da dobivene povratne informacije uklopi u svoj poslovni kontekst i time pruži dobivenim povratnim informacijama značenje i vrijednost svog konkretnog poslovnog okruženja. Pomaže prevesti čestice iz upitnika u stvarni poslovni kontekst;

• Pomaže primatelju povratnih informacija sagledati rezultate iz emocionalno neutralne pozicije, bez obrambenog stava, pretjerane samokritičnosti ili pretjeranog optimizma kako bi rezultate sagledao racionalno i svrsishodno;

• Pomaže razumjeti da procjene dolaze iz različitih perceptivnih perspektiva i različitih očekivanja od strane suradnika (procjenjivača) te koja se očekivanja i prema kojim procjenjivačkim skupinama mogu identificirati kroz izvještaj i iskoristiti u svom razvojnom procesu;

• Prilikom facilitiranja, voditelj razvojnog razgovora ne nudi gotova rješenja već postavlja pitanja i izazove kojima navodi primatelja da sam definira zaključke i aktivnosti koje su mu ključne u njegovom razvojnom procesu.

Iako je izvještaj povjerljiv, za organizaciju je od interesa kako će njegovi rezultati biti prevedeni u konkretne aktivnosti pa će, sukladno tome, sažetak izvještaja s pripadajućim planom osobnog razvoja (PDP), biti koristan u praćenju provedbe aktivnosti temeljenih na rezultatima izvještaja i u konačnici imati funkciju pisane obveze zaposlenika za njihovu provedbu.
Osim za individualni razvoj pojedinca, proces je koristan i za identificiranje drugih organizacijskih resursa koji bi trebali pružati podršku pojedincu u njegovoj učinkovitosti, a koji možda zahtijevaju određenu nadogradnju. Primjerice, optimizacija određenih procesa i procedura ili osnaživanje članova tima kroz ključne kompetencije kako bi mogli pružiti punu podršku ostvarenju zajedničkih organizacijskih ciljeva.

Ukratko, analiza Janus360°Feedback izvještaja predstavlja najvažniju kariku u procesu primanja povratnih informacija i njihovom tumačenju. Ovaj proces pruža primatelju mogućnost dubljeg razumijevanja povratnih informacija i njihovo uklapanje u konkretan poslovni kontekst čime se omogućava lakše prevođenje rezultata izvještaja u konkretan akcijski plan. Time se osigurava veći utjecaj rezultata izvještaja na osobni razvoj pojedinca.

    23.11.2020.
    X
    Skoči do alatne trake